Misteriozne evidencije o pasošima BiH

SARAJEVO - Niko u BiH sa sigurnošću ne može reći ko je sve dobio pasoš u bh. ambasadama od rata do danas, niti ko je imao diplomatski pasoš jer je znatan dio ovih evidencija u prošlosti nestao.

Misteriozne evidencije o pasošima BiH

Podaci o izdatim diplomatskim pasošima dostupni su Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) tek od jula prošle godine, kad je počelo izdavanje biometrijskih pasoša.

Kako su potvrdili u IDDEEA, Ministarstvo inostranih poslova (MIP) dostavilo je podatke za pasoše koje su građanima izdavali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima od 2004. godine, dok su podaci o pasošima izdatim u MUP-ovima preuzeti od 1998. godine.

"Od 1. jula 2009. godine pasoši se shodno efikasnijim procedurama izdaju u DKP mreži i u BiH (uključujući i diplomatske), a personalizaciju centralizovano vrši IDDEEA. Od tada u okviru Agencije postoji pouzdana elektronska evidencija o izdatim pasošima", saopštili su iz IDDEEA.

Zoran Perković, pomoćnik ministra za međunarodnopravne i konzularne poslove u MIP-u, kaže da su u posljednje četiri i po godine, od kada je na toj dužnosti, evidencije o diplomatskim i građanskim pasošima precizne.

"Da nije tako, ne bismo dobili pozitivnu ocjenu evropskih eksperata u procesu liberalizacije viznog režima. Šta je bilo ranije - ne mogu reći. Tražio sam da se srede i ti podaci u mjeri u kojoj su bili dostupni jer je zemlja bila u ratu i od 1992. godine počeli su se izdavati i diplomatski i pasoši za građane u DKP-ima", rekao je Perković, te dodao da su uvezani sa IDDEEA.

On nije želio komentarisati podatak da je u BiH izdato 1.500 diplomatskih pasoša jer tvrdi da se ovi podaci ne iznose javno, a dostavljeni su Evropskoj komisiji na njihov zahtjev, kao i jednom poslaniku u bh. parlamentu.

Komisija za reviziju državljanstava BiH izuzela je značajnu dokumentaciju iz DKP-ova BiH, a Perković kaže da su u vrijeme rada ove komisije sarađivali i dostavili sve što je traženo.

Ova komisija utvrdila je da su strani državljani dobivali bh. državljanstva i putne isprave tokom rata, a posebno je po tome bila poznata Ambasada u Beču, čije su pasoše imale i osobe koje su kasnije sumnjičene za terorističke aktivnosti.

Dragan Dragić, bivši generalni konzul u Bonu, kaže da je za vrijeme svog mandata obavijestio nadležne institucije o dodjeli državljanstava i pasoša građanima Srbije i Crne Gore, tačnije Sandžaka.

"Desetak kutija sa tim dokumentima ostalo je iza mene u Konzulatu u Bonu, koji je tada zatvoren. Ne znam šta je s tim bilo, niti šta su preduzele institucije", kaže Dragić.

Perković naglašava da je sve iz Bona prebačeno u Konzulat u Frankfurtu, a jedan dio ide u registraturu kao i svaka arhivska građa.

Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova, kaže da je Odsjek za reviziju državljanstava od juče počeo da radi na dokumentaciji komisije, te da su preuzeli 24.507 predmeta među kojima su i oni iz DKP-ova.

"Komisija je od tog broja uradila 2.510 predmeta, od čega je potvrđeno 1.686 državljanstava, a oduzeto ih je 824. Veliki broj predmeta treba da se tek razmatra, a da li je bilo nekih malverzacija u DKP-ima utvrdiće se tokom rada na predmetima", rekla je Ruljeva.
"Ganić ima pravo na diplomatski pasoš"

Zoran Perković, pomoćnik ministra za konzularne poslove, tvrdi da je u redovnoj proceduri izdat diplomatski pasoš članu ratnog Predsjedništva BiH Ejupu Ganiću, koji je 1. marta uhapšen u Londonu po zahtjevu Srbije koja ga sumnjiči za ratne zločine.

"Nije ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj iskoristio diskreciono pravo da dodijeli diplomatski pasoš Ganiću, nego je pasoš izdat u skladu sa Pravilnikom jer se radi o bivšem članu Predsjedništva BiH. Neki to tumače da to pravo imaju samo članovi Predsjedništva nakon Dejtonskog sporazuma, a neki da svi bivši protiv kojih nije podignuta optužnica, a za Ganića ni danas nema optužnice", rekao je Perković i dodao da je Pravilnik jasan i ima stroga pravila jer diplomatski pasoš ne mogu dobiti ni ombudsmani, sudije Ustavnog suda i članovi CIK-a.
Krivična prijava čeka devet godina

MIP BiH je u aprilu 2001. godine formirao komisiju koja je provjeravala rad bh. ambasade u Beču, koja je imala čak 14 računa preko kojih je upućivana pomoć za BiH, a na jedan od ovih računa uplaćivan je i novac za izdavanje pasoša. Ove račune ugasio je Husein Živalj, zamjenik ministra inostranih poslova 1999. i 2000. godine. Najspornija transakcija bila je 2,5 miliona maraka uplaćenih BOR banci u Sarajevu. Krivična prijava podnesena je dolaskom Zlatka Lagumdžije na čelo MIP-a. Kako nam je juče potvrđeno u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, oni su prijavu 8. avgusta 2005. godine proslijedili Tužilaštvu BiH. U bh. tužilaštvu juče nisu stigli provjeriti u kojoj je fazi prijava dostavljena prije tri i po godine protiv Živalja, Jadranka Prlića i ostalih.

Datum: 01.04.2010 18:43
Autor: Nataša Krsman
(Nezavisne Novine)